O poplavama

Izbornik


POPLAVE

Poplave su prirodna pojava koju nije moguće izbjeći. Uslijed globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, poplave širom svijeta pa i u Republici Hrvatskoj se događaju sve učestalije i intenzivnije. Prema Zakonu o vodama (NN 66/19) „Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije pokriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje“. Premda sve poplave nisu štetne, u naseljenim područjima mogu ugroziti sigurnost i zdravlje stanovništva, materijalna, ekološka i kulturna dobra i dovesti do značajnih šteta i potencijalno gubitaka života.

Najveći poplave koje su se dogodile u Hrvatskoj u posljednjih 100 godina su

• poplave Dunava: 1926. i 1965.

• poplave Drave: 1964., 1965., 1966., 1972. i 2012.

• poplave Mure: 1965. i 1972.

• poplave Save: 1933., 1964., 1966., 1990., 1998., 2010., 2013. i 2014.

• poplave Kupe: 1939., 1966., 1972., 1974., 1996., 1998., 2013. i 2014.

• poplava Une: 1974.

• poplave Neretve: 1950., 1995., 1999. i 2010.


Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju uspostavljenog sustava zaštite od poplava i regulirana je nacionalnim zakonodavnim okvirom. Ustrojene su operativne aktivnosti preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, kroz izgradnju vodnih građevina za obranu od poplava, održavanje postojećeg sustava obrane od poplava te organizaciju operativne obrane od poplava na terenu, za koju su nadležne Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom, odnosno Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, a za određene zadatke u ovoj organizaciji nadležan je i Državni hidrometeorološki zavod, te Ravnateljstvo civilne zaštite, Ministarstva unutarnjih poslova.

U EU donesena je Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23.10.2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava čiji je temeljni cilj smanjiti rizike od poplava koji predstavljaju opasnosti po ljudsko zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti.

Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, te posljedičnim preuzimanjem i usklađivanjem s europskim zakonodavnim okvirom, posebice s Direktivom o procjeni o upravljanu poplavnim rizicima (Direktiva 2007/60/EZ), jasne regulatorne odrednice zahtijevale su usklađivanje i prelazak s dosadašnje prakse obrane od poplava na koncept upravljanja poplavnim rizicima, što je primijenjeno pri aktivnostima na izradi nacionalnih strateških planskih dokumenata.

PLANSKI I STRATEŠKI DOKUMENTI

Teritorij Republike Hrvatske hidrografski pripada slivu Jadranskog mora i slivu Crnog mora, koji je prema Zakonu o vodama podijeljen je na dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunav (VPD) i jadransko vodno područje (JVP). Granica između vodnih područja na teritoriju Republike Hrvatske prati prirodnu hidrografsko hidrogeološku vododijelnicu između jadranskog i crnomorskog sliva, u planinskom području Gorskog kotara i Like. Ostale granice vodnih područja definirane su državnom granicom na kopnu, odnosno crtom razgraničenja priobalnog i otvorenog mora. U skladu s hidrografskom teritorijalnom podjelom RH izrađuju se i planski i strateški dokumenti vodnog gospodarstva RH, uključujući i sektor upravljanja rizicima od poplava.

Među najvažnijim aktima Europske unije koji uređuje područje upravljanja poplavnim rizicima su:

Nacionalni zakonodavni okvir najrelevantniji za vodno gospodarstvo – sektor upravljanja poplavnim rizicima čine:

Važni nacionalni planski dokumenti iz područja upravljanja rizicima od poplava su:

OBRANA OD POPLAVA

Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj regulirana je nacionalnim zakonodavnim okvirom. Ustrojene su operativne aktivnosti preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, kroz izgradnju vodnih građevina za obranu od poplava, održavanje postojećeg sustava obrane od poplava te organizaciju operativne obrane od poplava na terenu, za koju su nadležne Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom, odnosno Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, a za određene zadatke u ovoj organizaciji nadležan je i Državni hidrometeorološki zavod, te Ravnateljstvo civilne zaštite, Ministarstva unutarnjih poslova.

Organiziran pristup zaštita od štetnog djelovanja voda u RH započeo je u drugoj polovici 20. stoljeća. Tijekom ovog razdoblja su izgrađeni brojni sustavi zaštite od poplava koji uključuju preko 4000 km hidrotehničkih nasipa, preko 100 višenamjenskih akumulacija i brdskih retencija, sustav velikih nizinskih retencija na slivu rijeke Save, te brojne druge regulacijske i zaštitne vodne građevine (RiZVG).

Obrana od poplava može biti:


Preventivnu obranu od poplava čine radovi održavanja voda (NN 66/19):


Operativnu (redovitu i izvanrednu) obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka opasnosti u svrhu neškodljivog protoka voda.


pripremno stanje

Rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja određuje početak i prestanak pripremnog stanja po dionicama kada mjerodavni vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri pojavi plovećeg leda na 25% vodne površine.

redovita obrana od poplava

Rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja proglašava rješenjem početak ili prestanak redovne obrane od poplava na pojedinim dionicama kada mjerodavni vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri pojavi ledostaja na vodotocima.

izvanredna obrana od poplava

Početak i prestanak izvanredne obrane od poplava na pojedinim dionicama proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora, kada mjerodavni vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri formiranju ledenog čepa u koritu vodotoka.

izvanredno stanje

Izvanredno stanje na zaštitnim vodnim građevinama na pojedinim dionicama proglašava rješenjem rukovoditelj obrane od poplava sektora, a u hitnim slučajevima rukovoditelj obrane od poplava branjenog područja, kada vodostaji ili protoci dosegnu razinu određenu provedbenim planom, odnosno pri nižim vodostajima I protocima, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje zaštitnih vodnih građevina ili je do proboja, rušenja ili prelijevanja već došlo.

Izvanredno stanje na poplavom ugroženim područjima proglašava župan (na području jedne županije).

Katastrofa i velika nesreća

Katastrofu i veliku nesreću, na prijedlog ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite može proglasiti Vlada Republike Hrvatske (na području dviju ili više županija).


Pri provedbi obrane od poplava vodi se računa i o poduzimanju mjera informiranjem i podizanjem svijesti javnosti o rizicima od poplava. Ove mjere nužno se provode na svim razinama, od lokalne zajednice preko regionalne do nacionalne i međunarodne razine.

Sudjelovanje javnosti pri sprječavanju i zaštiti od poplava je posebno važno kako bi se poboljšala kvaliteta i provedba odluka pri upravljanju obranom od poplava, te omogućila javnosti da izrazi svoja stajališta i problematiku, a nadležnima tijelima da su upućeni i u tu problematiku, te vode brigu o njezinom rješavanju.

Standardni operativni postupak za aktivnosti zaštite i spašavanja pri poplavama 

Državni centar 112 je ulazna i izlazna nacionalna kontakt točka za razmjenu informacija ranog upozoravanja o izvanrednom događaju. Kad Državni centar 112 dobije informacije iz Hrvatskih voda (na temelju protokola o komunikacijskoj suradnji između MUP-a RH – Ravnateljstva civilne zaštite i Hrvatskih voda) ili DHMZ-a o vodostajima i mogućnosti pojave poplava širih razmjera, prenosi ih:

Komunikacijska shema načina prijenosa informacija između svih sudionika standardnog operativnog postupka u cilju bolje koordinacije djelovanja kod poplava

UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVA

Prema Zakonu o vodama (NN 66/19) „Rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost.“

Upravljanje rizicima od poplava je pristup koji se bazira na planskom konceptu smanjenja/ograničavanja opasnosti od poplava s jedne strane, ali i smanjenja ranjivosti, osjetljivosti/izloženosti poplavama s druge strane.

Analiza potreba u upravljanje rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj, izrađena je kroz Plan upravljanja rizicima od poplava (PURP), kao sastavnom dijelu Plana upravljanja vodnim područjima, a sukladno Direktivi o procjeni o upravljanu poplavnim rizicima (Direktiva 2007/60/EZ), Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18, 66/19) i Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08).

Analizom je uočen osnovni problem u sektoru upravljanja rizicima od poplava, koji je potrebno dugoročno riješiti a to je smanjiti rizike od poplava na prihvatljivu razinu kroz provedbu odgovarajućih mjera. Stoga je analiza PUVP definirala strateške odrednice i identificirala ciljeve koje je potrebno postići, te predložila plan građevinskih i negrađevinskih mjera, koje je potrebno provoditi kako bi se dostigli ciljevi sektora upravljanju rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj. Ciljani rezultati upravljanja rizicima od poplava, provedbom planiranih mjera, sukladno Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim područjem su slijedeći:

Postojećim sustavima zaštite od poplava osigurana je značajna razina zaštite od poplava u RH, no rizici od poplava imaju tendenciju porasta zbog klimatskih promjena. Upravljanje rizicima od poplava se zasniva na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije, a planira se i koordinira na razini vodnog područja u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu. Strateški cilj u sektoru uređenja vodotoka i drugih voda te zaštite od štetnog djelovanja voda je održiva zaštita od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda koja podrazumijeva postizanje gospodarski opravdanih stupnjeva zaštite stanovništva, materijalnih dobara i ostalih ugroženih vrijednosti (gospodarski objekti, prometnice, infrastrukturni sustavi, poljoprivredne površine, kulturno-povijesna baština i ostalo) uz poticanje očuvanja i unaprjeđenja ekološkog stanja voda i poplavnih površina radi stvaranja preduvjeta za daljnji održivi gospodarski razvoj.

Aktivnosti/mjere koje je potrebno poduzeti u cilju smanjenja rizika od poplava načelno se mogu razvrstati u 4 grupe: smanjenje poplava, smanjenje osjetljivosti na plavljenje (osjetljivosti na štete koje mogu nastati plavljenjem), smanjenjem utjecaja plavljenja, očuvanjem resursa - prirodnih poplavnih područja

Smanjenje rizika od poplava podrazumijeva primjenu građevinskih i negrađevinskih mjera, koje se kombiniraju kako bi se postiglo cjelovito, održivo i uspješno upravljanje rizicima od poplava.


Građevinske mjere upravljanja rizicima od poplava obuhvaćaju mjere uređenja voda odnosno izgradnje i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (RiZVG). Prema Zakonu o vodama (NN 66/19) RiZVG su: „nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama.“ Građevinskim mjerama također se može smatrati dio neposrednih mjera redovite i izvanredne obrane od poplava te dio radnji nakon prestanka redovite obrane od poplava koje uključuju građevinske radove.

Osim građevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, koje su primarno usmjerene na prevenciju poplava kroz smanjenje opasnosti od poplava, strateški i planski dokumenti RH u sektoru zaštite od štetnog djelovanja voda predviđaju niz negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, koje su primarno usmjerene na smanjivanje ranjivosti od poplava, odnosno potencijalnih šteta od poplavnih događaja.


Negrađevinske mjere obuhvaćaju sve mjere koje nisu građevinske, premda mogu uključivati gradnju. To znači da po nekim klasifikacijama „zeleno-infrastrukturne mjere“ se smatraju negrađevinskim mjerama, iako zahtjevaju značajne građevinske radove na regulacijski i zaštitnim vodnim građevinama (npr. na uklanjanju ili izmještanju nasipa) ili na izgradnji građevina za rasterećenje velikih voda u prirodne poplavne površine.


Najvažnije kategorije negrađevinskih mjera su:

U PURP-u su identificirane tri grupe aktivnosti – projekata, kojima se planiraju postići zadani ciljevi, a to su:

  1. Projekti za implementaciju ključnih negrađevinskih mjera

  2. Projekti kojima će se povećati sigurnost postojeće infrastrukture za obranu od poplava

  3. Projekti kojima će se na razini riječnih podslivova implementirati optimalne građevinske mjere za preventivno upravljanje rizicima od poplava (u kombinaciji s mjerama za prirodno zadržavanje vode i negrađevinskim mjerama)

Za Projekte I. grupe PURP-a izrađen je dugoročni program provedbe unapređenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava, s ciljnom godinom 2038., polazeći od strateškog cilja uspostavljanja potpuno funkcionalnog sustava upravljanja rizicima od poplava. Provedba Programa planirana je kroz 4 faze.

Provedbene i razvojne faze Programa negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava su:

Projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – VEPAR predstavlja 1.fazu Programa negrađevinskih mjera na smanjenju rizika od poplava.

KARTE OPASNOSTI I RIZIKA OD POPLAVA

U cilju utvrđivanja stupnja rizika od poplava primjenom koncepta ranjivosti provode se prethodne procjene rizika od poplava za svako vodno područje odnosno za prostor cijele Republike Hrvtaske. Kao važan alat u ovim procjenama rizika od poplava i definiranju mjera njihovog smanjenja izrađuju se karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava.

Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija, dok Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih na kartama opasnosti od poplava.

Karte se izrađuju u mjerilu 1 : 25.000, za tri scenarija plavljenja:

Ovisno o relevantnosti za pojedino područje potencijalno značajnog rizika od poplava, kartirane su slijedeće vrste plavljenja:

Karte rizika od poplava sadrže sljedeće podatke:

Karte rizika od poplava 2019, kao i Karte opasnosti od poplava 2019 mogu se pronaći na mrežnoj stranici Hrvatskih voda na poveznici

https://www.voda.hr/hr/karte-opasnosti-od-poplava-karte-rizika-od-poplava-2019

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj